Povijesni arhiv u Subotici je institucija kulture koja evidentira, preuzima, čuva, štiti, sređuje, obrađuje, objavljuje i daje na korištenje arhivsko gradivo. Pokriva teritorij Grada Subotice, te općine Bačka Topola i Mali Iđoš. Od vremena kada je počeo djelovati kao arhivsko područje, Arhiv je prerastao u ustanovu koja danas raspolaže s 484 fonda i zbirke u dužini od 6.547 metara arhivskog gradiva. Tijekom vremena institucija se razvijala i napredovala. Usporedo s povećavanjem smještajnog i radnog prostora narastala je i stručna osposobljenost zaposlenih arhivista. Danas se nastoji razvijati u skladu s modernim arhivističkim tokovima, prema propisanim zakonskim regulativama, a u pravcu kojim ide suvremena arhivska struka. Osnovni podaci Pregled promjena naziva arhiva: Gradska državna arhiva u Subotici (od 1952), Istorijski arhiv Subotica (od 1964) Istorijski arhiv Subotica p.o. – Történelmi levéltár Subotica t.f. (od 1975.) Istorijski arhiv Subotica – Történelmi Levéltár Subotica (od 1992.) Историјски архив Суботица – Historijski arhiv Subotica – Történelmi levéltár Szabadka (od 2002.) Историјски архив Суботица – Szabadkai Történelmi Levéltár – Povijesni arhiv Subotica (od 2012.) Adresa Arhiva: 24000 Subotica, Trg Slobode 1/III Odgovorna osoba: Stevan Mačković, ravnatelj Kontakt: 024/524-033, (faks 524-033), 626-889 www.suarhiv.co.rs Osnutak arhiva: Koliko je dug kontinuitet čuvanja arhivalija u našem gradu govori nam podatak da od 1751. godine postoji prostorija – arhiv, koja je bila namijenjena za čuvanje prepiske nastale radom gradske uprave. Naime, te je godine izgrađena prva Gradska kuća koja je imala svega četiri prostorije, a jedna od njih je bila arhiv. Zahvaljujući toj činjenici ostvareni su uvjeti za čuvanje dokumenata koji su nastajali djelovanjem gradske uprave Subotice, počevši od 1743. godine, kada grad stječe municipalnu samostalnost i dobiva civilnu građansku samoupravu. Od toga razdoblja, sačuvani su tragovi vođenja administracije, kao posljedica djelovanja gradske uprave. Oni se nastavljaju u kontinuitetu u kasnijim povijesnim razdobljima, Habsburške monarhije, Austro-Ugarske monarhije, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije, sve do sedamdesetih godina XX. stoljeća. Ovo arhivsko gradivo odražava gospodarski, politički i kulturni život ljudi na ovom podneblju. Nakon prve, u Subotici su kasnije izgrađene još dvije gradske kuće (1828. i 1910. godine), a sjedište Arhiva se nije premještalo iz nje do današnjih dana. O organiziranom obliku zaštite arhivskih dokumenata i nastanku arhivske službe u Subotici možemo govoriti tek od vremena nakon završetka II. svjetskog rata. Uvidjevši značaj pisanih dokumenata, vlasti nakon završetka rata donose prve propise i upute kako bi se spriječilo uništavanje dokumenata. Pojedinačni propisi i upute o zaštiti dokumenata će prerasti u organizirani oblik zaštite formiranjem Arhivskog područja za grad Suboticu i Bačkotopolski srez, temeljem odluke Odjela za prosvjetu GIO NS APV br. 16800 iz 1946. godine. Odlukom je formirano devet arhivskih područja u Vojvodini: Novosadsko, Somborsko, Subotičko (koje čini grad Subotica i srezovi Subotica i Bačka Topola), Senćansko, Velikokikindsko, Zrenjaninsko, Vršačko, Pančevačko i Srijemskomitrovačko. Istom odlukom je naznačeno da svako arhivsko središte mora imati arhivskog rukovoditelja. Početkom 1949. godine Arhivsko područje preraslo je u Arhivsko središte. U dokumentu od 16. veljače 1949., koji je upućen od strane Gradskog narodnog odbora – Izvršnog odbora arhivaru arhivskog područja, naglašeno je da se arhivska središta ne mogu tretirati kao ustanove, sve do donošenja odluke od strane Ministarstva prosvjete. Temeljem rješenja Izvršnog odbora Gradskog narodnog odbora, br. 2173/1952. godine, donesenog na temelju rješenja Ministarstva prosvjete NR Srbije br. 32355 osniva se samostalna ustanova pod nazivom Gradska državna arhiva u Subotici. Ustanova dobiva naziv Istorijski arhiv Subotica 1964. godine na temelju rješenja Skupštine sreza Subotice br. 05-7101/1964. godine. Prava i dužnosti osnivača u ovom razdoblju obnašao je Narodni odbor sreza, odnosno Skupština sreza Subotice. Važni datumi: - 1946. godine formirano je Arhivsko područje za grad Suboticu i Srez Bačku Topolu;
- 16. srpnja 1947. imenovan i postavljen rukovoditelj Arhivskog područja;
- početkom 1949. Arhivsko područje prerasta u Arhivsko središte;
- 1952. godine osniva se samostalna ustanova – Gradska državna arhiva;
- 1964. godine ustanova dobiva naziv Istorijski arhiv Subotica.
Osnivački akt: Rješenje Izvršnog odbora Gradskog narodnog odbora Subotica br. 2173/1952 donesen temeljem rješenja Ministarstva prosvjete NR Srbije br. 32355. Prvi ravnatelj: Emil Vojnović POVIJEST FONDOVA I ZBIRKI Najvažniji fondovi prilikom osnutka: Arhivsko gradivo Magistrata 1743-1918, gradskih komesara, pravozastupnika, vlastelinskih sudova za grad Suboticu, Bajmok, Aleksandrovo, Školskog nadzorništva. Sačuvano gradivo u kontinuitetu, a koje se odnosi na gradsku upravu možemo pratiti od 1743. godine. Te godine je po ukidanju Potisko-pomoriške vojne krajine, Vojni šanac Subotica privilegijem carice Marije Terezije proglašen privilegiranom komorskom varošicom po imenu Sent Marija. Iz vremena slobodnog kraljevskog grada Subotice (1779. – 1849.) sačuvan je fond Magistrata slobodnog kraljevskog grada Subotice. Kontinuitet rada gradske uprave se nastavlja kroz arhivski fond Gradskog načelstva za razdoblje od 1850. do 1860. godine. Potom slijedi fond Gradskog vijeća Subotice od 1861. do 1918. godine. Kasnije primljeni fondovi i zbirke od većeg značaja: Gradsko poglavarstvo grada Subotice 1919. – 1941., Gradski narodni odbor 1945. – 1954., Sudski fondovi, Uboški stol grada Subotice, Zbirka matičnih knjiga osnovnih škola, gradivo raznih udruga, društava itd. Ukupna količina gradiva u Arhivu: Koncem 2011. godine iznosila je 6.547 dužnih metara arhivskog gradiva. Koncem iste godine Arhiv raspolaže s 484 arhivska fonda i zbirke, od kojih je 392 sređena i 92 nesređena. U depoima se ukupno nalazi 6.547 dužnih metara arhivskog gradiva. Ustanova obavlja nadzor nad 851 registrature koje se prostiru na teritoriju Subotice, Bačke Topole i Malog Iđoša.  Stanje sačuvanosti gradiva: dobra sačuvanost Kronološki raspon gradiva: 1658. – 2006./08. Najstariji originalni dokument koji se čuva u Arhivu je plemićka diploma Jánosa Szenczija iz 1658. godine. Desetak dokumenata je sačuvano iz razdoblja Potiske vojne krajine, kome je subotički šanac formacijski pripadao. Nakon bitke kod Sente 1697. godine, Subotica je, oslobodivši se turske vlasti, pripojena Vojnoj granici. Dokumenti koji se nalaze u sklopu fondova i zbirki obuhvaćaju razdoblje od sredine XVII. stoljeća do današnjih dana, a svjedoče o životu u Subotici i okolini, kao i šire. U arhivu se čuvaju veće grupe arhivalija: isprave (povelje i diplome), rukopisne knjige (protokoli, registri i druge knjige), spisi sa svojim pomoćnim knjigama, rukopisne ostavštine značajnih porodica i ličnosti, karte, zemljovidi, planovi, tiskani materijal, fotografije, audio-vizualno gradivo, te magnetni zapisi (diskete i slično). Arhivsko gradivo je pretežno pisano na srpskom, mađarskom, njemačkom, latinskom i hrvatskom jeziku. Podijeljena je po nastanku u fondove i zbirke: tijela vlasti i tijela uprave, pravosudna tijela, prosvjeta, znanost i kultura, gospodarstvo, vojska, društveno-političke organizacije, porodični i osobni fondovi i zbirke. Na temelju kriterija za kategorizaciju arhivskog gradiva arhivski fondovi su grupirani na fondove od izuzetnog, velikog i općeg značaja. U fondove od izuzetnog značaja spada 21 fond: - F.261 Magistrat povlaštene kraljevsko-komorske varoši Sent Marija (1743. – 1779.),
- F.272 Magistrat slobodnog kraljevskog grada – Subotica (1779. – 1849.),
- F.71 Sresko povjerenstvo za ratnu štetu – Subotica (1945. – 1946.),
- F.385 Povjerenstvo za ratnu štetu sreza i grada – Subotica (1946. – 1947.),
- F.69 Gradsko povjerenstvo za ratnu štetu – Subotica (1945. – 1946.),
- F.283 Općinska gradska uprava – Subotica (1965. – ?),
- F.377 Ured za katastar – Subotica (1945. – 1965.),
- F.166 Zapovjedništvo mjesta – Subotica (1944. – 1945.),
- F.284 Vojna stanica Pačir (1944. – 1945.),
- F.384 Vojna stanica – Stara Moravica (1944. – 1945.),
- F.23 Kraljevski sudbeni stol – Subotica (1871. – 1918.),
- F.20 Sudbeni stol – Subotica (1861. – 1871.),
- F.45 Okružni sud – Subotica (1919. – 1941.),
- F.86 Okružni sud – Subotica (1945. –?),
- F.419 Okružni gospodarski sud – Subotica (1945. –?),
- F.60 Gradsko načelstvo slobodnog kraljevskog grada – Subotica (1941. – 1944.),
- F.1 Vojnići od Bajše – Subotica (1644. – 1946.),
- F.176 Zbirka Istvána Iványija (1724. – 1783.),
- F.271 Tajni arhiv grada Subotice (1743. – 1904.),
- F.275 Zbirka projekata (1845. – 1989.),
- F.216 Zbirka Erzsébet Lifka (1882. – 1981.).
Većina ovih fondova je ujedno najviše korištena prigodom istraživanja. Depo – površina 2.805,9 m² i to: - obj. "CA" sjedište (uredi i depoi) na III. i IV. katu Gradske kuće – 1.371,71 m²
- obj. "SBS" depo u Subotici (dio suterena zgrade Suda), Senćanska cesta 1 – 227,50 m²
- obj. "SCS" depo u Subotici (dio objekta I., II. i III. kat), Matije Gupca 50 - 637,98 m²
- obj. "TAS" depo u Bačkoj Topoli, (dio prizemnog skladišta), Bajšanski put 21 – 144 m²
- 3 skloništa u Subotici – 484,71 m²

Povijest zgrade Arhiva Kratka povijest smještaja Arhiva, depoa: Koncem 1948. godine Gradski muzej ustupa jednu prostoriju za potrebe Arhivskog područja, zatim 1949. godine dvije prostorije u Engelsovoj ulici u Subotici. Koncem 1950. godine Arhivskom središtu dodijeljeno je 11 prostorija na trećem katu u zgradi Glavnog narodnog odbora (kako se tada službeno zvala) odnosno ranijoj i sadašnjoj Gradskoj kući, gdje je i danas smješten. Dodatni prostor za smještaj preuzetog arhivskog gradiva Arhiv je dobio 1982. u suterenu Suda, 1988. godine u Bačkoj Topoli, 2005. godine 3 kata u objektu u Ulici Matije Gupca i 2008. godine u 3 atomska skloništa. Povijest zdanja u kome se Arhiv trenutačno nalazi (što je bio prije Arhiva): Zgrada u kojoj je smješten Povijesni arhiv Subotica je treća po redu gradska kuća koja je građena od 1908. do 1912. godine na približno istom mjestu kao prethodne dvije. Zgrada je sagrađena po projektima arhitekata iz Budimpešte Marcela Komora i Dezsőa Jakaba. Prizemlje je prepušteno ugostiteljima i trgovini, a prvi, drugi i treći kat, baš kao nekoć, i danas zauzimaju službe gradske administracije. Dio trećeg kata, gdje su nekoć bili smješteni policija i istražni zatvor, koriste se za urede i depoe Povijesnog arhiva. Gradska kuća je izgrađena u stilu mađarske secesije, najimpozantniji je svečani ulaz s kompleksom svečanih prostorija na prvom katu. Najznakovitiji dio Gradske kuće, toranj visok 76 metara, nalik je tornju Upravne palače u Târgu Mureşu (Rumunjska), koje su projektirali isti autori. Visoki toranj vremenom je postao zaštitni znak grada i nalazi se na najraznovrsnijim izdanjima koja govore o Subotici. Toranj sa satom je vidljiv iz svakoga dijela grada. Prostori Gradske kuće jedno vrijeme su imali funkciju "Doma kulture". U to vrijeme gradska administracija je svoju djelatnost obavljala u zgradi poznatoj kao Nova gradska kuća. Međutim, nedostatak novca, reprezentativnost objekta i središnje mjesto u gradu vratili su gradsku upravu pod svodove građevine koja već puno stoljeće važi za simbol grada. STRUKTURA ARHIVA Administrativna podjela arhiva: - Odjel za upravu i opće poslove
- Odjel za zaštitu arhivskog gradiva i registraturnog materijala
- Odjel za sređivanje i obradu arhivskog gradiva
- Odjel za dokumentacijsko-informativnu službu
Opseg poslova: Zaštita gradiva: – 963 evidentirane registrature izvan Arhiva; u Arhivu ima 515 fondova i zbirki (7300 m)  Poslovi s korisnicima: – za 2010. godinu broj zahtjeva za privatnopravne i druge svrhe je 821; korisnika arhivskog gradiva bilo je 141, od toga 120 domaćih i 21 stranih istraživača (izdano je 1.120 knjiga – 190 arhivskih kutija, 1.001 predmet, 44 karte, 42 folije), a korisnika bibliotečnog materijala bilo je 34. Zaposleni: Izvještaj Glavnog izvršnog odbora od 2. studenog 1946. godine upućuje svim muzejima, arhivima i bibliotekama Vojvodine dopis o obveznim zaposlenim osobama u ovim institucijama. Tako se u arhivima predviđa po jedan arhivar i suradnik, u ovisnosti o tome koliko iziskuju obujam i priroda poslova. Predviđa se jedan arhivar, ujedno i upravitelj. Stručno osoblje ovih ustanova može biti stalno, honorarno ili dragovoljno. Kao prvi arhivski rukovoditelj s tadašnjim središtem u Gradskoj biblioteci spominje se Blaško Vojnić. On je 16. srpnja 1947. određen za prvog arhivskog rukovoditelja subotičkog područja koje je obuhvaćalo grad Suboticu i srezove Subotica i Bačka Topola. U godišnjem izvještaju za 1948., od 1. siječnja do 11. srpnja, kao rukovoditelj na dragovoljnoj osnovi spominje Mihály Prokes. Nakon njega za područnog arhivara, a kasnije arhivskog rukovoditelja, bit će postavljen Ivan Rudić. Kao rukovoditelj on će sudjelovati na arhivističkim sastancima i boravit će na arhivističkim tečajevima u Beogradu i Dubrovniku. Postavljanjem Emila Vojnovića za rukovoditelja od 28. studenog 1951. postupno će se povećavati broj zaposlenih djelatnika u Arhivu. A upravo zahvaljujući njima – generacijama arhivista i arhivskih pomoćnika koji su radili u Arhivu, arhivsko gradivo postalo je dostupno u znanstvene i druge svrhe. Danas u Arhivu ima 20 djelatnika u stalnom radnom odnosu.  Ravnatelji Arhiva u proteklom razdoblju: - Blaško Vojnić (rukovoditelj Gradske biblioteke, zadužen za organiziranje arhivske službe 1947.)
- Mihály Prokes (1947.)
- Ivan Rudić (1949.-1951.)
- Emil Vojnović (1951.-1973.)
- Andrija Horovic (1973.-1974.)
- József Pálinkás (1974.-1975.)
- Andrija Horovic (1976.)
- Smilja Prijić v.d. (1976.-1977.)
- Milan Dubajić (1977.-1993.)
- Zoran Veljanović (1993.-2001.)
- Stevan Mačković (2001.- )
Istaknuti arhivisti: - dr Emil Vojnović
- Gašpar Ulmer
- mr János Dobos
- László Magyar
|